Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Hrvatska ima najvišu stopu rizika od siromaštva u EU

Najnoviji podaci izneseni na godišnjoj skupštini Znanstvenog društva ekonomista o socijalno-duhovnoj nejednakosti i siromaštvu u Republici Hrvatskoj, nisu nimalo optimistični. Naprotiv, vrlo su dramatični i ne ulijevaju nadu u bolje sutra.

Prema tom izvješću Hrvatska je rekorder među članicama Europske unije, odnosno ima najvišu stopu rizika od siromaštva. Konkretno to znači da se u razdoblju od 2008. do 2012. godine stopa rizika od siromaštva u RH povećala za čak 18,5 posto! To je drastični pomak nagore s obzirom na razinu u EU, gdje se ta stopa u istom razdoblju povećala za samo tri posto. Na spomenutom skupu još je jednom upozoreno kako je sve veća razlika u visini plaća u RH jedan od glavnih uzroka nejednakosti i socijalne nepravde, a time i sve više siromašnih građana.

Kad se ovim podatcima doda dužnički problem, odnosno 316.964 građana s blokiranim računima, posve je jasno u kakvim je problemima hrvatska populacija koju "krasi" taj nimalo ugodni epitet - siromaštvo. Činjenica da smo već više od godine dana u EU, o tom pitanju nije nikakva utjeha, što se vidi i u spomenutim pokazateljima prema kojima smo, ponovimo, europski rekorderi siromaštva.

Doduše, Vlada donosi nekakve planove za borbu protiv siromaštva, no siromašnih je iz dana u dan sve više. Čak je na sjednici vlade 27. ožujka 2014. predstavljen i usvojen Prijedlog strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Na papiru se sve doima studiozno, ambiciozno, ali i vrlo pretenciozno, budući de je uglavnom u pitanju puka teorija koju praksa demantira svakog dana. Ipak, spomenimo da Strategija sadrži prikaz postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, uzroke koji su doveli do tog stanja, te društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje. U dokumentu se također navodi, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe, koje su to najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti.

Navedena su i tri glavna prioriteta Strategije - borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu, sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih i smanjenje broja siromašnih i socijalno isključenih osoba, te uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Osim toga, iz Strategije se može iščitati da su "među četiri velike skupine u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invaliditetom. Ako su pri tome i žene, pripadnici nacionalne ili neke druge manjine, povećava se i vjerojatnost višestruke diskriminacije".

Još je toga spomenuto u tom dokumentu. Primjerice, naglašen je strateški prioritet zapošljavanje i pristup zapošljavanju, kao i pristup socijalnim naknadama i uslugama, te osnaživanje područja skrbi o starijim osobama i područja uravnoteženog regionalnog razvoja. U obrazloženju Strategije traži se izrada načina provedbe koji će detaljnije biti razrađeni u okviru trogodišnjih programa provedbe na nacionalnoj razini. Za te će programe biti izrađeni odgovarajući dokumenti na regionalnoj i lokalnoj razini, stoji u obrazloženju strategije.

Pitanje je međutim što je od svega napisanoga u Stategiji do sada realizirano. Malo ili gotovo ništa. Dakle, tonemo sve dublje u siromaštvo, a Strategija skuplja prašinu negdje u ladicama Vlade. A osim podataka u uvodu ovog teksta, da se u četiri godine stopa rizika od siromaštva u RH povećala za čak 18,5 posto, bodu oči i statistički podatci, konkretno za 2012. godinu, Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je stopa rizika od siromaštva u 2012. godini iznosila 20,5 posto. Postotak osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti za 2012. je bio 32,3 posto, a riječ je o osobama koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, odnosno kućanstvima u kojima su svi radno sposobni članovi radili manje od 20 posto ukupnog broja mjeseci u referentnom razdoblju.